Kap po kap iz cisterne 1000L: kada radi bez pumpe, a kada treba pritisak Koliko bara daje gravitacija, koji pritisak traže kapaljke i gde sistem najčešće stane
- Vreme čitanja: 9-10 min
- Za baštu i plastenik
- Sa merenjem sa naše platforme
Uvod
Imate cisternu od 1000 litara, bure ili IBC kontejner i želite da to povežete na sistem kap po kap. Prvo pitanje nije „koju cev da kupim“, nego nešto osnovnije: da li vam je gravitacija dovoljna, ili morate da dodate pumpu. Cela stvar se svodi na jedan broj — koliko bara stigne do kapaljki — a taj broj se izračuna za pola minuta.
Ovaj vodič daje taj broj, pa tek onda sve što iz njega sledi: koliko pritiska traže trake i kapaljke, kada gravitaciono navodnjavanje kap po kap ima smisla, kada nema, kako se sistem povezuje po redu i zašto kapaljke prestaju da kapaju posle nekoliko nedelja. Sve što piše važi isto za cisternu, za bure i za IBC kontejner – razlika je u visini na kojoj rezervoar stoji, ne u nazivu.

Gravitacija ili pumpa – odlučuje pritisak, ne veličina cisterne
Da li cisterna od 1000 litara može kap po kap bez pumpe?
Može, ali samo sa opremom koja je za to napravljena: cisterna podignuta na dva metra daje oko 0,20 bar, a standardna kapajuća traka radi na 0,6 do 1,2 bara. Gravitacija je dakle ispod radnog opsega uobičajene trake, i tu ne pomaže duže zalivanje – pomaže samo drugačija klasa opreme ili pumpa.
Zato odgovor „zavisi“ ovde nije izbegavanje. Da li radi ili ne radi zavisi od tri stvari koje možete da izmerite pre nego što bilo šta kupite: koliko je cisterna visoko, koliko je linija duga i koji radni pritisak traži baš vaša traka. Sledeće dve sekcije daju brojeve za sve tri.
Koliko bara daje gravitacija iz cisterne, i da li je dovoljno za kap po kap
Svakih 10,2 metra vodenog stuba daje tačno 1 bar, pa se pritisak na izlazu računa deljenjem visine sa deset. Visina se meri od nivoa vode u cisterni do tačke gde voda izlazi, ne od vrha kaveza.
| Visina vode iznad izlaza | Pritisak | Šta to znači za traku |
|---|---|---|
| 0,5 m (cisterna na paleti) | ~0,05 bar | Ispod svake deklaracije |
| 1 m | ~0,10 bar | Samo najkraće linije i kapaljke za nizak pritisak |
| 2 m (naša platforma) | ~0,20 bar | Granično; radi na kratkoj liniji |
| 3 m | ~0,29 bar | Tek tu se dodiruje deklarisani minimum tanjih traka |
| 5 m | ~0,49 bar | Blizu optimalnog za tanje trake |
Ovi brojevi važe u mirovanju, dok voda stoji. Čim protok krene, trenje kroz crevo, ventil i filter oduzima deo tog pritiska, pa je stvarna vrednost na poslednjoj kapaljki uvek niža od tabelarne. To je i razlog zašto sistem ume da radi ujednačeno na prva tri metra, a na kraju reda jedva kaplje.
Praktična posledica za svako navodnjavanje kap po kap: podizanje cisterne je najjeftiniji način da dobijete pritisak, ali ima granicu. Puna cisterna teži preko jedne tone, pa platforma mora biti ozbiljno oslonjena — visinu birate koliko konstrukcija bezbedno nosi, ne koliko bi vam odgovaralo.
Koji radni pritisak traže trake, kapajuće cevi i kapaljke?
Radni pritisak se razlikuje po klasi opreme, i ta razlika odlučuje sve ostalo: porozne kapajuće cevi rade već od 0,2 bara, kapajuće trake traže 0,6 do 1,2 bara, a PE kapajuće cevi sa ugradnim ili ubodnim kapljačima rade u opsegu od 0,5 do 3,5 bara. Ko to pomeša, dobije pogrešan zaključak o svom sistemu.
| Tip opreme | Radni pritisak | Radi na gravitaciju sa 2 m? |
|---|---|---|
| Porozna (penasta) kapajuća cev | 0,2 – 0,35 bar, filtracija najčešće nije neophodna | ✓ Da – jedina klasa napravljena za nizak pritisak |
| Tanka kapajuća traka, zid 0,15 – 0,30 mm | 0,6 – 1,2 bar; najtanje deklarišu i od 0,3 bar | Granično, samo najkraće linije |
| PE kapajuća cev sa ugradnim ili ubodnim kapljačima, zid 0,9 – 1,2 mm | 0,5 – 3,5 bar; kompenzujuće stabilne 1 – 3 bar | Ne – ovoj klasi je pritisak uslov rada |
Ta treća klasa je ono što se koristi u ozbiljnim sistemima i ona nema problem sa pumpom – naprotiv, pritisak joj je uslov da radi. PE crevo sa kapljačima drži liniju od sto i više metara upravo zato što ima pritisak koji nadoknađuje gubitke duž cevi; ista takva linija na gravitaciji ne bi dala ništa na svom kraju.
Protok se navodi po kapaljki, ne po metru, i to je mesto gde se najčešće greši u računu. Kapaljka od 2,1 litra na sat, postavljena na svakih 20 centimetara, daje pet kapaljki po dužnom metru i oko 10,5 litara na sat po metru trake. Na 50 metara trake to je oko 525 litara na sat, što znači da puna cisterna od 1000 litara izdrži nešto manje od dva sata rada.
Duga linija i sama po sebi traži pritisak. Kod dovodne cevi od jednog cola i nekoliko stotina metara trake, pad pritiska samo u dovodu prelazi jedan bar, pre nego što voda uopšte uđe u kapaljke. Zato se sistemi od sto i više metara ni ne rade gravitaciono.
Zato pre kupovine pogledajte šta piše u specifikaciji baš vaše opreme, a ne u opštim savetima. Razlika između porozne cevi koja radi od 0,2 bara i kapajuće cevi kojoj treba 1 bar odlučuje da li vam treba pumpa, kod potpuno iste cisterne na istoj visini.
Šta još troši pritisak osim visine?
Visina daje početni pritisak, a onda ga svaki metar creva, svaka kapaljka i svako suženje troše usput. Zato dve iste cisterne na istoj visini mogu dati sasvim različit rezultat.
Dužina i prečnik creva
Duža linija troši više pritiska usput, a uži prečnik dodatno povećava otpor. Kombinacija duge linije i uskog creva je najčešći razlog zašto kapaljke rade na početku reda, a prema kraju jedva kapaju. Kod gravitacionog sistema uvek uzmite deblje crevo nego što biste uzeli da imate pumpu.
Broj kapaljki na jednoj liniji
Svaka kapaljka uzima deo raspoloživog pritiska, pa su dvadeset kapaljki na kratkoj liniji i dvesta na dugoj dva potpuno različita sistema. Kod više redova bolje je podeliti ih u zone i zalivati naizmenično.
Produžetak slavine i visina izlaza
Svaki centimetar za koji podignete tačku isticanja oduzima se od stuba vode. Produžetak slavine diže izlaz na oko 37 centimetara, a to je kod cisterne na zemlji većina svega što uopšte imate: do pola pun kontejner ima nivo vode na oko 65 cm, pa posle produžetka ostaje 28 cm stuba, odnosno oko 0,027 bara.
Produžetak je zato pravi komad kada punite kantu ili zalivaču i ne želite da se saginjete do zemlje, a na platformi njegovih 37 cm nema nikakav značaj. Za gravitacioni zalivni vod izlaz se uzima direktno sa redukcije, a crevo spušta na tlo.
Filter, ventil i grananje
Filter je najveći pojedinačni otpor u sistemu, ali se ne izbacuje – bez njega kapaljke traju nekoliko nedelja. Kod gravitacije se ta cena plaća čišćenjem filtera, ne njegovim skidanjem.
Kada je gravitacija dovoljna za kap po kap
Gravitacija je dovoljna kada je linija kratka, kapaljki malo i cisterna podignuta bar dva metra iznad gredice – manja bašta ili nekoliko redova povrća blizu samog rezervoara. Za takvo navodnjavanje kap po kap ne treba ni struja ni pumpa.
Ako ne možete više da podignete cisternu, rešenje nije jača pumpa nego drugačija oprema: porozne kapajuće cevi rade već od 0,2 do 0,35 bara i kod njih filtracija najčešće nije ni neophodna. Traže se po deklarisanom radnom pritisku, ne po ceni – to je jedina klasa opreme napravljena baš za gravitaciju.
Prednost gravitacije je što nema šta da se pokvari: nema pumpe, nema struje, nema troška održavanja.
Da li nagib terena može da zameni pumpu kod kap po kap sistema?
Može, i to je najjeftiniji pritisak koji postoji. Vodi je svejedno da li je visinska razlika napravljena platformom ili terenom – pad parcele se računa isto kao i visina, pa cisterna na vrhu placa koji se spušta daje pritisak kakav nijedna platforma u dvorištu ne može da dostigne.
| Pad terena | Pritisak | Šta time postaje moguće |
|---|---|---|
| 3 m | ~0,29 bar | Dodiruje donju granicu tanjih traka |
| 5 m | ~0,49 bar | Radni opseg kapajuće trake |
| 10 m | ~0,98 bar | Opseg PE cevi sa kapljačima |
Praktično to znači da IBC kontejner postavljen na prikolici ili uzvišenju na vrhu parcele koja pada pet do deset metara radi ono za šta bi na ravnom terenu trebala pumpa. Isti kontejner, ista voda – razlika je samo gde stoji.
Visina se meri do najniže tačke na kojoj kapaljke rade, ne do prve gredice. Ako parcela pada u više nivoa, računajte prema najdaljem redu, jer je on merodavan za ceo sistem. I obrnuto: ako je taj red iznad cisterne, gravitacija do njega ne stiže bez obzira na sve ostalo.
Kada vam treba pumpa, i šta ona rešava
Pumpa je potrebna čim linija pređe nekoliko desetina metara, kad imate više redova ili kad cisternu nije moguće podići na ozbiljnu visinu. Tada pumpa nije luksuz nego jedini način da poslednja kapaljka radi isto kao prva.
Uz pumpu ide jedna provera, i ona zavisi isključivo od toga šta je razvučeno po gredicama. PE kapajuća cev sa kapljačima radi na 0,5 do 3,5 bara i sa baštenskom pumpom nema nikakav problem – njoj pritisak omogućava da ujednačeno radi i na liniji od dvesta metara. Tanka kapajuća traka je druga priča: njen opseg je 0,6 do 1,2 bara, pa se ispred nje stavlja reduktor pritiska ako pumpa daje više. Reduktor je poseban komad koji ide uz sistem za navodnjavanje i ne meša se sa elektronikom za pumpu.
Ako želite da se pumpa sama pali i gasi kad otvorite i zatvorite zalivanje, tu posao radi elektronski regulator pritiska. On upravlja radom pumpe i ne snižava pritisak u liniji – to su dva različita uređaja i rade dva različita posla.
Kod automatike odlučuje mehanizam ventila. Baterijski tajmer za zalivanje ima jedan od dva: membranski, koji je najčešći, koristi sam pritisak vode da pritisne membranu i zaptije, pa traži oko 0,7 do 1 bar; kuglasti se motorom fizički okreće i propušta vodu bez ikakvog pritiska, i takvi se izričito prodaju za kišnicu i gravitacione sisteme.
Ta razlika se ne vidi u ruci. Klik koji čujete je pomeranje mehanizma i radi na baterije, bez vode – ali kod membranskog ventila zaptivanje zavisi od pritiska, pa tipičan otkaz nije da se tajmer ne otvori, nego da se otvori i onda ne zatvori kad program istekne. Proverava se tako što se pusti na gravitaciji i gleda da li se sam zatvori. Tajmer iz naše ponude deklariše 1 do 4 bara i namenjen je sistemu sa pumpom ili vodovodnom pritisku; za automatiku na čistoj gravitaciji traži se kuglasti ventil sa deklaracijom za nulti pritisak.
Još jedna stvar koja se lako previdi: kad pumpa radi u cisterni ili IBC kontejneru, ona šalje vodu ka instalaciji, ali sam rezervoar ne sme da se koristi kao zatvorena posuda pod pritiskom. Gornji otvor mora ostati prohodan za vazduh tokom rada.
Kako povezati cisternu na kap po kap – korak po korak
Redosled povezivanja je isti bez obzira da li navodnjavanje kap po kap ide iz cisterne, bureta ili IBC kontejnera: prvo visina, pa redukcija na ventil, pa filter, pa glavna linija i tek onda trake. Svaki korak koji se preskoči vraća se kasnije kao problem u sistemu.
- Postavite cisternu na stabilnu visinu Platforma od jednog do dva metra daje 0,10 do 0,20 bar. Puna cisterna prelazi jednu tonu, pa se konstrukcija računa na tu težinu, a ne na praznu.
- Navijte redukciju na izlaz ventila Fabrički izlaz je S60x6 navoj, a redukcija ga svodi na 3/4 cola ili 1 col, što je ono na šta se povezuje crevo. Navrće se rukom, bez alata.
- Ne stavljajte produžetak u zalivni vod Produžetak slavine služi za punjenje kante i podiže izlaz za oko 37 cm – a za toliko oduzima i stub vode. Za navodnjavanje crevo ide direktno sa redukcije i spušta se na tlo.
- Postavite filter posle redukcije Mrežasti filter ide na izlaz, iza ventila. Mrežica od 200 mesh hvata čestice od oko 75 mikrona, što je finije od uobičajenog standarda za navodnjavanje – zadržava više, ali se i češće pere.
- Povucite glavnu liniju do gredica Uzmite deblje crevo i najkraći moguć put. Kod gravitacije se svaki suvišan metar plaća pritiskom na kraju reda.
- Razvucite trake i ostavite krajeve otvorene Pri prvom puštanju vode neka krajevi budu otvoreni dok ne izađe sva prljavština iz cevi, pa ih tek onda zatvorite.
- Proverite da gornji otvor diše Poklopac ne sme biti hermetički zatvoren dok sistem radi.
- Testirajte na kraju linije, ne na početku Prva kapaljka će raditi skoro uvek. Merodavna je poslednja – ako ona kaplje ravnomerno, sistem je dobro postavljen.
Zašto protok stane kad je poklopac zatvoren?
Zatvoren gornji poklopac pravi vakuum čim voda počne da izlazi, pa se protok usporava ili potpuno stane. Voda može da izađe samo ako na njeno mesto uđe vazduh, a hermetički zatvorena cisterna to onemogućava.
Rešenje ne košta ništa: poklopac sa malim otvorom ili zaštitna mrežica umesto poklopca – ona propušta vazduh, zadržava lišće, i na njenoj stranici stoji razlika u odnosu na mrežasti filter. Isti princip kod više povezanih kontejnera objašnjen je u vodiču za povezivanje više IBC kontejnera.
Zašto kapaljke prestaju da kapaju u sistemu kap po kap?
Najčešći uzrok zastoja je začepljenje kapaljki, i to iz dva različita razloga – mehaničkih nečistoća iz vode i kamenca koji se taloži zbog sastava same vode. Poljoprivredna savetodavna služba na to izričito upozorava jer posledica nije potpun prekid, nego neravnomerno kapanje koje se primeti tek kad biljke počnu da zaostaju.
Kapaljke rade samo na početku linije
Uzrok je pad pritiska duž linije ili delimično začepljenje. Skratite liniju ili je podelite na zone koje zalivate naizmenično, otvorite kraj reda i pustite jak mlaz da izbaci talog. To pomaže odmah, ali nije trajno rešenje ako je uzrok pritisak – tada se sistem prekraja ili se dodaje pumpa.
Zemljište oko pojedinih biljaka je suvlje
Kad pojedine biljke zaostaju u rastu ili venu dok su susedne u redu normalne, to je najčešće znak da su baš njihove kapaljke zapušene. Rešenje je ispiranje cevi i čišćenje ili zamena tih kapljača, ne povećavanje vremena zalivanja.
Voda sa mnogo gvožđa ili tvrda voda
Rastvoreno gvožđe i kamenac se talože iznutra u kapaljkama i mrežasti filter ih ne hvata, jer filter zaustavlja čestice, a ne ono što je u vodi rastvoreno. Proizvođači sa terena to rešavaju kiselinskim tretmanom sistema i redovnim ispiranjem, uz svest da se kod takve vode trake troše brže.
Sistem radi neujednačeno otkad je dodata pumpa
Prekoračen radni pritisak daje više vode, ali neravnomerno raspoređene po redu – to je najčešća greška pri prelasku sa gravitacije na pumpu. Proverite deklaraciju trake i stavite reduktor pritiska ispred nje – to je češći uzrok neujednačenog zalivanja od začepljenja, a lakše se otklanja.
Kraj sezone
Sistem se ne ostavlja pun preko zime. Na kraju sezone cevi se isperu, talog izbaci, filter opere – jedna popodnevna radnja koja trakama produžava vek za celu narednu sezonu.
Najčešće greške kod kap po kap sistema iz cisterne
- Cisterna stoji na zemlji, a sistem ima dugu liniju i mnogo kapaljki
- Traka kupljena bez provere deklarisanog radnog pritiska
- Predugačka tanka linija creva bez računa o gubitku pritiska
- Previše kapaljki na jednoj liniji za raspoloživi pritisak
- Sistem bez mrežastog filtera na izlazu – kapaljke se zapušavaju u roku od par nedelja
- Tanka kapajuća traka vožena pumpom bez reduktora pritiska ispred nje
- Zatvoren gornji otvor cisterne, posebno kod sistema sa pumpom
- Provera rada samo na prvoj kapaljki, nikad na kraju reda
- Produžetak slavine ostavljen u zalivnom vodu – oduzima oko 37 cm stuba
- Membranski tajmer stavljen na gravitaciju – otvori se, ali se ne zatvori kad program istekne
- Cisterna na direktnom suncu bez zaštite – alge i talog dodatno začepljuju sistem
Da li vam treba pumpa?
| Situacija | Gravitacija | Pumpa |
|---|---|---|
| Cisterna na platformi 2 m + kratka linija + manji broj kapaljki | ✓ Često dovoljna uz test na kraju linije | Po potrebi |
| Cisterna ili bure na ravnoj zemlji | Uglavnom ograničena | ✓ Preporučljiva |
| Duga linija ili mnogo kapaljki | Često nedovoljna | ✓ Stabilnije rešenje |
| Tanka kapajuća traka (0,6 – 1,2 bar) | Ne, osim najkraćih linija | ✓ Uz reduktor pritiska ispred trake |
| PE cev sa kapljačima, linija preko 100 m | Ne | ✓ Obavezna, reduktor nije potreban |
| Veći plastenik ili više redova | Zavisi od visine i specifikacije trake | ✓ Često praktičnija |
| Želite tajmer i automatsko zalivanje | Samo tajmer sa kuglastim ventilom (radi na 0 bar) | ✓ Za membranski tajmer (0,7 – 1 bar i više) |
Napomena: ovo je orijentaciona provera, ne tačan proračun. Konkretan rezultat zavisi od visine, dužine i prečnika creva, broja kapaljki i terena na vašoj lokaciji.
Pre konačne odluke proverite deklarisani radni pritisak trake ili kapaljki koje planirate da koristite.
Naše merenje: 2.570 litara na sat sa platforme od 2 metra
Na sopstvenom sistemu, sa cisternama postavljenim na platformi visine oko dva metra, izmerili smo slobodan protok na otvorenom izlazu od približno 2.570 litara na sat, naspram oko 1.500 litara na sat iz vodovodne mreže pri dobrom pritisku. Merenje je rađeno na našem konkretnom rasporedu, sa tom visinskom razlikom, dužinom cevi, ventilima i slobodnim izlazom vode. Detalje merenja pogledajte u priči o našem sistemu.
Taj broj treba čitati tačno onako kako je izmeren, i to je ono što ga čini korisnim. Slobodan protok na otvorenom izlazu nije isto što i pritisak na kapaljkama – tih istih dva metra daje oko 0,20 bar, a upravo je pritisak, a ne protok, ono što kapaljke traže. Zato ista cisterna može da napuni kantu brže od vodovoda, a da istovremeno ne pokrene dugu liniju kap po kap.
Sa istog sistema imamo i primer koji ide u suprotnom smeru i lepo pokazuje razliku. Kada se sa pumpe vozi PE crevo sa kapljačima, linija duga oko dvesta metara za zalivanje tuja radi bez problema – tu pritisak obavlja posao koji gravitacija ne može. A profesionalna mašina za pranje pod pritiskom, kojoj treba oko 20 litara u minuti dotoka a ne traži ulazni pritisak, radi bolje sa naše cisterne nego sa vodovoda. Ista voda, ista visina, dva suprotna zaključka – zavisno od toga da li uređaju treba protok ili pritisak.
Praktičan zaključak sa naše platforme: gravitacija iz cisterne od 1000 litara daje ozbiljan dotok vode i sasvim je upotrebljiva za kraće sisteme i za punjenje, ali nije zamena za pumpu kad sistem poraste. Ako birate IBC kontejner 1000L baš za navodnjavanje, računajte na visinu od početka – to je odluka koja se posle teško menja.
Često postavljana pitanja o kap po kap sistemu iz cisterne
Da li mi je dovoljna gravitacija za manju baštu?
Najčešće da, ako je cisterna postavljena na visinu od bar dva metra i linija creva nije predugačka. Dva metra daju oko 0,20 bar, što je granično za standardne trake, pa proveru radite na poslednjoj kapaljki u redu. Za veći broj kapaljki ili dužu liniju, pumpa daje stabilniji rezultat.
Može li bure od 1000 litara kap po kap bez pumpe?
Može, po istom pravilu kao i cisterna – odlučuje visina na kojoj bure stoji, ne njegova zapremina. Bure na zemlji daje oko 0,05 bar i neće pokrenuti standardnu traku; podignuto na dva metra daje oko 0,20 bar i radi na kratkoj liniji sa manjim brojem kapaljki.
Koliko dugo traje 1.000 litara na kap po kap?
Zavisi od broja kapaljki, a ne od površine bašte. Sa kapaljkama od 2,1 litra na sat na svakih 20 centimetara dobijate oko 10,5 litara na sat po metru trake, pa 50 metara trake troši oko 525 litara na sat – puna cisterna izdrži nešto manje od dva sata rada. Izračun radite tako što pomnožite broj kapaljki njihovim protokom.
Koliko visoko treba da stoji cisterna za gravitacioni sistem?
Svakih 10,2 metra visine daje 1 bar, pa je jedan metar oko 0,10 bar, a dva metra oko 0,20 bar. Pošto tanje trake traže minimum oko 0,3 bar, cilj je visina od dva do tri metra ako konstrukcija to bezbedno nosi. Puna cisterna teži preko jedne tone, pa se platforma računa na tu težinu.
Da li mogu prvo probati bez pumpe, pa je dodati kasnije?
Da, to je uobičajen pristup i ništa se ne baca. Postavite sistem gravitaciono, testirajte protok na kraju linije, i ako nije dovoljan, pumpa se naknadno dodaje bez menjanja ostatka sistema. Ako koristite tanku kapajuću traku, uz pumpu ide i reduktor pritiska ispred nje; kod PE cevi sa kapljačima to nije potrebno.
Da li mi treba filter i kod gravitacionog sistema, ne samo kod pumpe?
Da. Filter štiti kapaljke od začepljenja bez obzira na to da li voda izlazi gravitacijom ili preko pumpe, jer čestice iz cisterne podjednako zapušavaju sitne otvore u oba slučaja. Kod gravitacije je važnije da se filter redovno pere, pošto je on i najveći otpor u sistemu.
Šta ako kapaljke rade samo na početku linije?
To je pad pritiska duž linije ili delimično začepljenje. Otvorite kraj reda i pustite jak mlaz da izbaci talog, pa proverite ponovo; ako se ponovi, skratite liniju ili je podelite na zone koje zalivate naizmenično. Ako i to ne pomogne, sistem traži veći pritisak nego što mu gravitacija daje.
Da li tajmer za zalivanje radi na gravitaciju iz cisterne?
Zavisi od ventila u tajmeru, ne od cisterne. Membranski tajmeri, koji su najčešći, traže oko 0,7 do 1 bar jer pritisak vode pritiska membranu i zaptiva – na 0,20 bar iz cisterne tipično se otvore, ali se ne zatvore kad program istekne. Tajmeri sa kuglastim ventilom rade i na nultom pritisku i prave se baš za kišnicu i gravitacione sisteme. Tajmer iz naše ponude deklariše 1 do 4 bara, dakle traži pumpu. Provera je jednostavna: pustite ga na gravitaciji i gledajte da li se sam zatvori.
Trebate pumpu, filter ili drugu opremu za sistem?
Pumpa za vodu, mrežasti filter, redukcija i ostala oprema za povezivanje dostupni su uz cisternu ili pojedinačno.